Kako pomoći zavisniku?

Kada bliska osoba počne da krije korišćenje droge, zanemaruje obaveze ili odbija razgovor o promenama u svom ponašanju, porodica često ne zna odakle da počne. Pokušaji da pomogne mogu se završiti svađom, naročito kada osoba tvrdi da može sama da prestane i da drugi preteruju.
Ako se pitate kako pomoći zavisniku, počnite smirenim razgovorom o onome što primećujete i ponudite konkretan korak ka stručnoj proceni. Važno je i da odredite kakvu podršku možete da pružite, a koje ponašanje nećete prihvatati. Porodica može da olakša dolazak na lečenje, ali ne može sama da preuzme odgovornost za oporavak.
Podrška je potrebna i bližnjima. Ne morate čekati da osoba prihvati pregled da biste razgovarali sa stručnjakom o sopstvenoj zabrinutosti, iscrpljenosti i mogućim narednim koracima.
Kako prepoznati da je osobi potrebna pomoć
Promene povezane sa korišćenjem psihoaktivnih supstanci, odnosno supstanci koje utiču na rad mozga, raspoloženje i ponašanje, nisu iste kod svih. Zavise od vrste supstance, učestalosti uzimanja, zdravstvenog stanja i životnih okolnosti. Porodica obično prvo primeti odstupanje od ranijih navika.
Razlog za zabrinutost mogu biti učestali izostanci sa posla ili iz škole, povlačenje iz odnosa, neobjašnjivi troškovi i sve češći sukobi. Mogu se promeniti i spavanje, apetit, raspoloženje ili briga o ličnoj higijeni.
Nijedna od ovih promena sama po sebi ne dokazuje upotrebu droge. Slične teškoće mogu imati i druge uzroke. Zabeležite konkretne događaje koji vas brinu i potražite savet, posebno ako se ponavljaju ili narušavaju zdravlje i svakodnevno funkcionisanje. Dodatna objašnjenja nalaze se u tekstu kako prepoznati moguće znake korišćenja droge.
Kako razgovarati sa osobom sa zavisnošću
Strah i ljutnja razumljive su reakcije kada sumnjate da neko blizak koristi drogu. Ipak, usred svađe teško je razgovarati o pomoći. Odaberite trenutak kada ste dovoljno smireni i kada osoba nije pod vidnim dejstvom supstance, izrazito uznemirena ili agresivna.
Razgovarajte u privatnom i bezbednom okruženju. Iznošenje problema pred rodbinom ili većom grupom ljudi može pojačati osećaj pritiska i otežati razgovor.
Govorite o konkretnim promenama
Optužbe poput „Uništavaš sebi život“ lako preusmere razgovor na odbranu i međusobna prebacivanja. Opišite ono što ste primetili i objasnite zašto vas brine. Na primer:
„Primećujem da poslednjih nedelja često pozajmljuješ novac i izostaješ sa posla. Zabrinut sam za tebe i želim da razumem šta se događa.“
Ovako možete otvoriti razgovor o događajima i njihovim posledicama, bez zahteva da osoba odmah prihvati određeni naziv problema.
Slušajte i ponudite ostvariv naredni korak
Pitajte kako osoba vidi situaciju i šta joj trenutno otežava svakodnevicu. Ostavite joj vreme da odgovori. Ne morate tokom jednog razgovora rešiti sve probleme niti dobiti obećanje da se upotreba nikada više neće ponoviti. Slušanje bez osuđivanja može pomoći da osoba govori o svojim teškoćama i strahovima.
Ponudite konkretnu pomoć: „Mogu da ti pomognem da zakažeš pregled i da pođem s tobom, ako želiš.“ Prva konsultacija može biti prihvatljiviji početak od rasprave o celom toku lečenja.
Saslušati nekoga ne znači zanemariti nestali novac ili prekršene dogovore. Međutim, iscrpljujuće dokazivanje svake neistine može udaljiti razgovor od traženja pomoći. Ako su skrivanje i poricanje postali česti, tekst o tome zašto narkomani lažu može pomoći da razumete moguće razloge, bez opravdavanja posledica.
Naš tim vam stoji na raspolaganju za konsultacije u vezi programa lečenja.
Šta kada osoba ne priznaje problem
„Mogu da prestanem kad hoću“ ili „Vi preterujete“ odgovori su koje porodica može čuti kada pokrene ovu temu. Osoba ne mora prvo da kaže da ima zavisnost da bi prihvatila razgovor sa stručnjakom.
Usmerite pažnju na ono o čemu možete konkretno da govorite: dugove, narušeno zdravlje, probleme na poslu ili udaljavanje od bliskih ljudi. Možete pitati: „Da li primećuješ da se ovi problemi ponavljaju? Da li bi pristao da razgovaraš sa stručnjakom o tome šta se događa?“
Ako razgovor preraste u prepirku, napravite pauzu i vratite se temi kada se situacija smiri. Ne morate nastavljati dok ste oboje uznemireni. Kod pretnji ili nasilja, vaša bezbednost ima prednost.
Kako pomoći zavisniku koji odbija lečenje
Jedan razgovor ponekad pokrene promenu, ali nemojte očekivati da će uvek biti dovoljan. Odbijanje pomoći može biti povezano sa strahom, stidom, nepoverenjem ili uverenjem da pregled nije potreban. Pitajte šta osobi smeta u ideji da razgovara sa stručnjakom, umesto da unapred pretpostavljate razlog.
Ponovite šta ste spremni da uradite i šta više ne možete da podržavate. Na primer: „Pomoći ću ti da zakažeš konsultaciju. Neću ti davati novac za koji sumnjam da će biti potrošen na drogu.“
Izbegavajte ponižavanje i pretnje izrečene u afektu. Granica koju možete da sprovedete jasnija je od ultimatuma od kojeg ćete kasnije odustati. Odbijanje lečenja ne znači da morate trpeti ugrožavanje ili sami pokušavati da rešite svaku krizu.
Porodica može potražiti savet i bez prisustva osobe koja koristi supstance. Stručnjak može pomoći da se razmotre rizici, pripremi naredni razgovor i odredi šta je trenutno realno očekivati.
Podrška koja pomaže i postupci koji mogu održavati problem
U želji da zaštite blisku osobu, članovi porodice nekada počnu da opravdavaju njene izostanke, vraćaju dugove ili daju novac kako bi izbegli sukob. Time mogu nakratko smanjiti napetost, ali i olakšati nastavak istog ponašanja.
Podrška može biti zakazivanje pregleda uz dogovor sa osobom, prevoz do ustanove, pomoć oko osnovnih potreba ili spremnost da je saslušate. Davanje novca za supstance i prikrivanje ozbiljnih posledica imaju drugačiji učinak. Trpljenje nasilja nije uslov da biste nekome pomogli.
Odluke o dugovima, stanovanju i zajedničkom novcu mogu biti složene, naročito kada postoje pretnje ili deca u domaćinstvu. Nemojte ih donositi kao kaznu ili naglu reakciju. Potražite odgovarajući stručni savet kako biste napravili plan koji uzima u obzir bezbednost svih članova porodice.
Kako postaviti granice bez odustajanja od bliske osobe
Granica opisuje šta ćete vi uraditi i šta nećete prihvatati. Treba da bude jasna, realna i dovoljno konkretna da je druga osoba razume. Na primer:
- „Neću ti davati gotovinu, ali mogu da kupim hranu ili pomognem oko odlaska na pregled.“
- „Ne prihvatam unošenje i korišćenje droge u kući.“
- „Neću opravdavati tvoje izostanke sa posla.“
- „Ako mi pretiš ili postaneš nasilan, udaljiću se na bezbedno mesto i pozvaću pomoć.“
Možete pokazati brigu i istovremeno ostati pri dogovorenoj granici. Kada je to moguće i bezbedno, korisno je da se članovi porodice usaglase o tome kako će postupati. Ako očekujete pretnje ili nasilje, planirajte naredne korake uz stručnu podršku.
Kada se svakodnevica svih ukućana organizuje oko proveravanja i rešavanja problema jedne osobe, i porodici može biti potrebna dodatna pomoć. Više o tome možete pročitati u tekstu o suzavisnosti, obrascu u kojem briga za drugoga potiskuje sopstvene potrebe i granice.
Kako pomoći osobi koja ima problem sa marihuanom
Upotreba marihuane nekada se umanjuje poređenjem sa drugim drogama. Za procenu je važnije kako ona utiče na život osobe: da li uspeva da smanji korišćenje kada to želi, zanemaruje li obaveze i nastavlja li uprkos štetnim posledicama.
Razgovor zato usmerite na konkretne teškoće. Na primer: „Brine me što izostaješ sa posla i sve manje vremena provodiš sa nama. Kako ti to vidiš?“ Rasprava o tome da li je marihuana „laka“ ili „teška“ droga ne rešava probleme koji se već pojavljuju.
Ako se teškoće ponavljaju ili osoba ne uspeva da prekine upotrebu, ponudite pomoć pri zakazivanju procene. Informacije o pristupu dostupne su na stranici o lečenju zavisnosti od marihuane. Porodica ne treba samostalno da određuje terapiju prema svom utisku o supstanci.

Pomoć kod kokaina i drugih stimulansa
Stimulansi su supstance koje pojačavaju aktivnost centralnog nervnog sistema. U ovu grupu spada kokain. Kod njihove upotrebe mogu se javiti nesanica, nemir, promene raspoloženja i ozbiljne fizičke ili psihičke tegobe. Moguća je i intenzivna žudnja, odnosno snažna želja za ponovnim uzimanjem supstance.
Principi porodične podrške ostaju slični, ali procena rizika i lečenje zavise od supstance i zdravstvenog stanja. Važno je reći stručnom timu i ako osoba koristi više supstanci. Detaljnije informacije nalaze se na stranici o lečenju zavisnosti od kokaina.
Bol u grudima, napad sa grčenjem tela, gubitak svesti ili drugo naglo, ozbiljno pogoršanje zahtevaju hitnu medicinsku procenu. Ne čekajte zakazani pregled.
Kada potražiti stručnu pomoć
Pregled ne treba odlagati ako se upotreba nastavlja uprkos posledicama, pokušaji prestanka ne uspevaju ili porodica više ne zna kako da reaguje. Ne morate čekati gubitak posla ili ozbiljno narušavanje zdravlja da biste potražili savet.
Za prvu konsultaciju pripremite ono što znate o korišćenim supstancama, učestalosti uzimanja, ranijim pokušajima prestanka, lekovima i promenama zdravstvenog stanja. Recite i šta ne znate. Od porodice se ne očekuje da unapred ima sve odgovore.
Kada je potrebna hitna reakcija
Odmah pozovite hitnu medicinsku pomoć ako osoba izgubi svest, ne može da se probudi, teško diše, ima napad, jak bol u grudima ili je izrazito zbunjena. Kod sumnje na predoziranje ne čekajte da simptomi prođu.
Hitno reagujte i kada postoji neposredna opasnost da osoba povredi sebe ili druge. Kod nasilja ili neposrednih pretnji uključite i policiju. Vodite računa o sopstvenoj bezbednosti i pratite uputstva dispečera. Razgovor o lečenju dolazi nakon zbrinjavanja hitnog stanja.
Šta sledi kada osoba prihvati lečenje
Prvi korak je stručna procena zdravstvenog stanja i problema povezanih sa upotrebom supstanci. Lekar razmatra vrstu i trajanje korišćenja, ranija lečenja, tegobe pri prestanku i eventualna druga fizička ili psihička oboljenja.
Dalji postupak prilagođava se pacijentu. Može obuhvatiti medicinski nadzirano zbrinjavanje tegoba nakon prestanka, psihoterapiju, lekove kada lekar proceni da su potrebni i podršku u sprečavanju povratka upotrebi. Plan se ne određuje samo prema nazivu supstance.
Porodica može pomoći da se pregled organizuje i da se važne informacije prenesu stručnom timu. Njeno dalje učešće planira se sa pacijentom i timom, uz poštovanje privatnosti.
Uloga porodice tokom oporavka
Početak lečenja ne vraća automatski poverenje niti rešava sve porodične teškoće. Odnosi se obnavljaju postepeno, kroz dosledne postupke i ispunjavanje dogovora. Osobi mogu biti potrebne promene navika i podrška u udaljavanju od situacija povezanih sa ranijim uzimanjem droge.
Porodica može podržati dogovorene kontrole i svakodnevnu rutinu, ali ne treba da postane jedini nadzor nad oporavkom. Razgovarajte sa stručnim timom o tome kako da reagujete ako se teškoće vrate i kome tada možete da se obratite.
I bližnji imaju pravo na odmor, sopstvene obaveze i psihološku podršku. Iscrpljenost ne znači da im nije stalo. Briga o sopstvenom zdravlju pomaže da podrška bude održiva, bez zanemarivanja ostalih članova porodice. Više o tome govori tekst bolesti zavisnosti i porodica.

Česta pitanja o pomoći osobi sa zavisnošću
Može li porodica sama da izleči zavisnost?
Porodica može pomoći u prepoznavanju problema, motivaciji i organizovanju pregleda. Ipak, ne može zameniti stručnu procenu i lečenje. Odgovornost za ceo oporavak ne treba da bude na jednom članu porodice.
Šta ako osoba pristane samo na razgovor?
Konsultacija sa stručnjakom može biti prvi korak. Ne morate unapred imati dogovor o svim delovima lečenja. Procena pomaže da se razjasne teškoće i razmotre dostupne mogućnosti pomoći.
Da li uskraćivanje novca znači uskraćivanje pomoći?
Ne. Možete odbiti davanje gotovine i istovremeno ponuditi hranu, prevoz ili pomoć oko pregleda. Objasnite granicu smireno i prilagodite je konkretnoj situaciji i bezbednosti porodice.
Treba li čekati da osoba dotakne dno?
Ne treba čekati tešku krizu. Obratite se stručnjaku čim primetite probleme koji se ponavljaju ili niste sigurni kako da postupite. Savet možete potražiti i ako bliska osoba još odbija lečenje.
Podrška porodici i prvi korak ka lečenju
Posle više razgovora koji nisu doneli promenu, porodica može osećati da više nema šta da pokuša. Konsultacija može pomoći da se sagledaju rizici i napravi ostvariv plan narednih koraka.
MedTiM klinika pruža podršku osobama koje se suočavaju sa zavisnošću i njihovim porodicama. Možete kontaktirati stručni tim radi informacija o proceni i mogućnostima lečenja prema zdravstvenom stanju i potrebama osobe.
Ne morate imati spreman odgovor na svako pitanje. Opišite šta se događa, šta vas najviše brine i u čemu vam je potrebna podrška.
Medicinska napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne zamenjuje individualnu procenu zdravstvenog stručnjaka.
Naš stručni tim vam stoji na raspolaganju za konsultacije o dostupnim programima lečenja.
Povezani članci
Istražite korisne tekstove o lečenju zavisnosti, mentalnom zdravlju i oporavku.

Bolesti zavisnosti i porodica
Kada neko u porodici ima problem sa alkoholom, drogom, lekovima ili kockanjem, posledice osećaju i njegovi bližnji. Menja se način...

Suzavisnost: kada pomoć počinje da...
Suzavisnost je obrazac odnosa u kojem potrebe, krize i ponašanje druge osobe počinju da određuju veliki deo života njenog...

Zašto smo odustali od ideje da koristimo...
Zašto smo odustali od ideje da koristimo ibogain u našim programima lečenja? Ibogain je zvanično zabranjen za upotrebu u svim...

Kako prepoznati znakove da adolescenti...
Ulazak u pubertet je period kada porodični sistem doživljava promene jer dete ulazi na put ka identifikaciji sa odraslima. Počinje...
