Lečenje zavisnosti od marihuane

Iako mnogi svrstavaju marihuanu u grupu lakših droga, treba znati da ne postoji podela na lake i teške droge i da su sve droge opasne i izazivaju zavisnost. Ova psihoaktivna supstanca izaziva brojne štetne posledice po fizičko, mentalno i socijalno zdravlje konzumenta. Najveća i, ujedno, najopasnija posledica konzumiranja ovog narkotika jeste zavisnost od marihuane, zbog čega je svakako neophodno lecenje zavisnosti od marihuane.

Od marihuane sve počinje. Brojni konzumenti drugih psihoaktivnih supstanci, kao što su heroin ili kokain, počeli su sa upotrebom marihuane. Nažalost, mladi ljudi počinju sa konzumacijiom u veoma ranom uzrastu, još u tinejdžerskim danima. Procenjuje se da je više od 50% svih punoletnih ljudi počelo sa konzumacijom marihuane pre navršene 18. godine.

Lečenje zavisnosti od marihuane na početku konzumacije predstavlja najveći izazov, budući da osoba veruje da ne postoji nikakav problem. Ali, realnost je drugačija, jer je zavisnost od trave podmukla bolest.

Šta je to marihuana?

Marihuana je naziv za indijsku konoplju (Cannabis) i spada u grupu kanabinoida. Mnogi ljudi se pitaju kako zapravo izgleda marihuana. Marihuana, poznata i kao kanabis, potiče od biljke koja uspeva u toplim, tropskim krajevima. Biljka ima karakteristično zeleno lišće sa nazubljenim ivicama koje je lako prepoznatljivo. Najčešće se koriste listovi i cvetovi ženske biljke koji se suše i konzumiraju, najčešće pušenjem ili pravljenjem čaja. Pored toga, iz biljke se dobija smola koja je znatno jača i poznata pod nazivom hašiš.

Tetrahidrokanabinol, poznatiji kao THC, predstavlja psihoaktivnu supstancu koja se nalazi se u indijskoj konoplji ,poznatijoj kao marihuana. I upravo je THC odgovoran sastojak koji uzrokuje zavisnost od marihuane.

Kada se marihuana koristi kao cigareta, THC dospeva preko pluća u krvotok putem kojeg se transportuje do mozga i drugih organa. Kada dođe do mozga vezuje se za receptore nervnih ćelija u delovima mozga koji su odgovorni za koncentraciju, koordinaciju, memoriju, razmišljanje, zadovoljstvo i emocije. To je uzrok efekta “podizanja” (high) koji marihuana izaziva.

Koji su znaci i simptomi konzumiranja marihuane?

Marihuana može izazvati širok spektar psihičkih, fizičkih i socijalnih posledica, posebno kada se konzumira intenzivno, često i dugotrajno. Uprkos njenoj sve češćoj upotrebi, važno je istaći da marihuana, kao i druge psihoaktivne supstance, nosi ozbiljne rizike.

Faktori rizika za razvoj zavisnosti od marihuane

Istraživanja pokazuju da brojni faktori utiču na to da li će neko razviti zavisnost od marihuane. Ovi faktori uključuju genetsku predispoziciju, izloženost stresnim ili traumatičnim iskustvima, vršnjački pritisak, nepovoljne porodične uslove, zlostavljanje ili zanemarivanje u detinjstvu, kao i društveno okruženje koje podstiče upotrebu marihuane.

Psihološki i kratkoročni efekti upotrebe marihuane

Konzumiranje marihuane može dovesti do kratkoročnih negativnih efekata koji pogađaju psihu, emocije i kognitivne funkcije. Tu spadaju halucinacije, zablude, problemi sa pamćenjem i koncentracijom, izmenjena percepcija vremena i čulnih osećaja, kao i moguća pojava psihoze, napada panike, anksioznosti i osećaja napetosti. Neretko se javljaju prekomerno smejanje ili, s druge strane, neobjašnjiv strah.

Neki korisnici primećuju poremećene tokove misli, navalu ideja i smetnje u govoru, dok pojedini mogu osetiti derealizaciju ili depersonalizaciju. Kratkoročni fizički simptomi uključuju ubrzan rad srca, povećan puls, vrtoglavicu, mučninu, crvenilo beonjača, suva usta i grlo, kao i dezorijentisanost i usporene reflekse.

Dugoročni efekti i posledice zavisnosti od marihuana

Ukoliko se marihuana koristi hronično i dugotrajno, dolazi do promena u moždanim strukturama i mehanizmima koji regulišu stres, motivaciju i sistem nagrađivanja. Ove promene mogu imati ozbiljan uticaj na mentalno i fizičko zdravlje. Dugoročna upotreba često dovodi do smanjene sposobnosti apstraktnog razmišljanja, oštećenja memorije, depresije, anksioznosti, emocionalne labilnosti, pa čak i hroničnih psihoza, šizofrenije te samoubilačkih misli i ponašanja. Može doći do smanjenja koeficijenta inteligencije i sposobnosti koncentracije na radne ili školske zadatke, kao i do gubitka motivacije i ambicija.

Na fizičkom planu, česta konzumacija marihuane povezana je sa respiratornim problemima (hronični kašalj, faringitis, bronhitis, infekcije respiratornog trakta, potencijalni rizik od raka pluća), problemima u reproduktivnom sistemu (smanjena plodnost, poremećaji menstrualnog ciklusa, problemi sa potencijom) i smanjenim libidom. Dugotrajna upotreba takođe može izazvati povišen krvni pritisak, vrtoglavicu i emocionalnu otupelost.

medtim-kontaktirajte-nas

Usmerite svoj život na pravi put

Pozovite nas i zakažite razgovor sa našim lekarima

Socijalne posledice i uticaj na kvalitet života

S obzirom na to da zavisnost od marihuane često uključuje zanemarivanje svakodnevnih obaveza, društvenih aktivnosti i hobija, osobe koje redovno konzumiraju ovu supstancu mogu se udaljiti od prijatelja i porodice, izgubiti interesovanje za ranije aktivnosti i ući u „loše društvo“. Smanjena radna i školska produktivnost, gubitak ambicija i planova, kao i pad kvaliteta života, česte su posledice dugotrajne upotrebe marihuane.

Apstinencijalna kriza i lečenje zavisnosti

Prestanak konzumiranja marihuane često dovodi do simptoma apstinencijalne krize, koji uključuju razdražljivost, nesanicu, anksioznost, depresiju, nedostatak apetita i intenzivnu žudnju za supstancom. Ovi simptomi mogu otežati proces odvikavanja, zbog čega je stručna pomoć izuzetno važna. Psihoterapija, savetovanje, podrška porodice i prijatelja, kao i specijalizovani tretmani za zavisnost mogu pomoći u prevazilaženju problema.

Lečenje zavisnosti od kanabis

Lečenje zavisnosti od kanabisa zahteva sveobuhvatan, multidisciplinarni pristup koji obuhvata i medicinske i psihoterapijske intervencije. Iako mnogi pojedinci mogu u jednom trenutku shvatiti da je njihova konzumacija kanabisa negativno uticala na život, doneti odluku o prestanku i potražiti stručnu pomoć, ovaj proces nije uvek jednostavan. Ipak, uz odgovarajuću podršku, lečenje je u potpunosti moguće i može se sprovoditi u specijalizovanim centrima za lečenje zavisnosti.

Primarni ciljevi lečenja

Glavni ciljevi terapije usmereni su na uklanjanje psiholoških posledica dugotrajne upotrebe marihuane, poput paranoje, sumanutih ideja, amotivacionog sindroma, depresije i poremećaja mišljenja, pamćenja i pažnje. Poseban akcenat stavlja se na uklanjanje žudnje za marihuanom i uspostavljanje novog, zdravijeg načina života. To podrazumeva promenu životnih navika, kontrolu kruga prijatelja, izbegavanje drugih psihoaktivnih supstanci i alkohola, aktivno bavljenje sportom, pronalaženje posla i održavanje urednog bioritma.

Faze lečenja i metode

Lečenje zavisnosti od marihuane obično se odvija u nekoliko međusobno povezanih faza, pri čemu svaka ima specifičan cilj i koristi različite metode za postizanje optimalnih rezultata. Ove faze mogu se prilagođavati u zavisnosti od individualnih potreba, stepena zavisnosti, komorbidnih poremećaja i socijalnog okruženja osobe. Ključna je saradnja celokupnog stručnog tima: lekara, psihologa, psihijatara, psihoterapeuta, fizioterapeuta, kao i aktivno učešće članova porodice, prijatelja i pacijenta samog.

1. Dijagnostika i procena:

U ovoj početnoj fazi sprovodi se sveobuhvatna procena psihičkog i fizičkog stanja osobe. Pored standardnih laboratorijskih analiza (opšta i biohemijska analiza krvi, testovi urina, testovi na hepatitis B i C, HIV) i EKG-a, specijalista može preporučiti dodatna ispitivanja, poput neuroloških testova ili snimaka mozga, ukoliko se sumnja na oštećenja prouzrokovana dugotrajnom upotrebom marihuane. Psihološka procena se sprovodi psihodijagnostičkim testovima radi utvrđivanja stepena zavisnosti, prisustva anksioznosti, depresije ili drugih psihičkih poremećaja, kao i procene motivacije za lečenje. Na osnovu rezultata dijagnostike kreira se individualni plan terapije.

2. Farmakoterapija:

Iako ne postoje specifični lekovi namenjeni isključivo lečenju zavisnosti od marihuane, farmakoterapija može pružiti podršku u ublažavanju simptoma apstinencijalne krize (nesanice, razdražljivosti, anksioznosti) i poboljšati psihofizičko stanje pacijenta. Lekari mogu prepisati anksiolitike, antidepresive ili druge preparate koji stabilizuju raspoloženje i pomažu u uspostavljanju emocionalne ravnoteže. Cilj farmakoterapije nije samo olakšanje akutnih simptoma, već i stvaranje uslova da pacijent racionalno sagleda svoju situaciju i lakše prihvati psihološke tretmane.

3. Psihoterapija:
Psihoterapija čini srce celokupnog procesa lečenja. Različite metode (kognitivno-bihejvioralna terapija, motivacioni intervju, porodična terapija, grupna terapija, terapija usmerena na traume i slično) koriste se za dubinsku promenu ponašanja, stavova i načina razmišljanja.
Psihoterapija pomaže pacijentu da:

4. Fizioterapija i komplementarne metode:

Fizioterapijske metode, masaže, vežbe ili druge tehnike usmerene su na poboljšanje telesne kondicije, smanjenje stresa i jačanje sopstvenih snaga organizma. Ove metode pomažu u ponovnom uspostavljanju normalne ravnoteže endorfina, cirkulacije i sveukupnog fiziološkog stanja, što olakšava psihičku stabilizaciju i otpornost na recidiv.

5. Ambulantno praćenje i podrška po otpustu:

Kada se završi bolničko, tj. intenzivno stacionarno lečenje, pacijent nastavlja sa ambulantnim praćenjem. Redovne mesečne kontrole tokom kojih se sprovode razgovori sa psihijatrom, korekcija prepisane terapije i obnavljanje blokatora, te telefonska podrška od strane psihologa u slučaju promene u stanju i/ili raspoloženju, kao i kontinuirana podrška porodice i bliskih prijatelja povećavaju šansu za trajno odvikavanje i uspešno održavanje postignutih rezultata.

Kombinujući ove različite faze i pristupe u jedinstven, prilagođeni plan lečenja, stručnjaci pomažu pacijentu ne samo da prekine upotrebu marihuane, već i da postepeno izgradi kvalitetniji život, razvije zdrave navike, izgradi stabilne socijalne odnose i povrati kontrolu nad svojim mentalnim, fizičkim i emocionalnim blagostanjem.

Koliko traje lečenje zavisnosti od marihuane?

Dužina medicinskog tretmana za zavisnost od marihuane zavisi od individualnih potreba i zdravstvenog stanja pacijenta, Proces detoksikacije i stabilizacije organizma traje 14 dana. Tokom ovog perioda, naš stručni tim pruža sveobuhvatnu podršku, personalizovan pristup i neophodne terapijske metode, osiguravajući bezbolno ublažavanje simptoma apstinencije, postepeno uravnoteženje mentalnog i fizičkog zdravlja, kao i stvaranje čvrste osnove za trajno napuštanje zavisnosti.

Cenovnik lečenja zavisnosti od marihuane

Za sve dodatne informacije o cenama tretmana i dostupnim opcijama, pozovite nas ili nam pišite putem e-maila. Naš tim je uvek spreman da pruži detaljne informacije i odgovori na sva vaša pitanja.

Lečenje zavisnosti od marihuane uz stručnost i podršku MedTiM-a

Proces lečenja zavisnosti od marihuane zahteva integrisani pristup koji uzima u obzir sve aspekte oporavka. Naša ustanova primenjuje višeslojan tretman, koji uključuje:

Ovakav sveobuhvatan pristup ne samo da nudi stručnu pomoć i stabilno okruženje, već i motiviše na usvajanje pozitivnih promena u načinu života. Kombinacija holističkih terapija, savremenih metoda i prijatne atmosfere pomaže pacijentima da povrate ravnotežu i krenu napred, ka budućnosti oslobođenoj zavisnosti od marihuane.
Pregled sadržaja

Politika privatnosti

MedTiM koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie podešavanja možete menjati u svom web browser-u. Više o svemu možete pročitati ovde.